Sesvete, četvrt s najvišim prirodnim prirastom stanovništva

Ovdje se daje prikaz prirodnog kretanja stanovništva Grada Zagreba i gradske četvrti Sesvete od zadnjeg popisa stanovništva 2001. godine do zadnjega godišnjeg priopćenja vitalne statistike 2008. godine.

Grad Zagreb

Broj živorođenih u Gradu Zagrebu promjenjiv je iz godine u godinu i kreće se između sedam i osam tisuća godišnje. Umrlih je sve do 2008. bilo više od rođenih tako da je prirodni prirast, sve do protekle godine, bio negativan. U 2008. bilo je više živorođenih nego što ih je te godine u Zagrebu umrlo pa je prirodni prirast, po prvi puta, bio pozitivan, ali za samo 26 stanovnika. Iz ovoga se može zaključiti da je u Gradu Zagrebu mortalitet veći od nataliteta i da prirodni priraštaj ne pridonosi rastu stanovništva već njegovu smanjivanju.

Unatoč najboljoj populacijskoj politici u državi (s obzirom na novčane potpore i davanja za novorođenu djecu), Grad Zagreb je tek u 2008. zabilježio pozitivan prirodni prirast, više je rođenih nego umrlih, ali ta je brojka vrlo mala i iznosi svega 26 rođenih više nego umrlih.

U razdoblju 2001. do 2008. godine u Zagrebu je rođeno 59 719 djece, a umrlo je 66 077 stanovnika. Prema tome u ovom razdoblju Grad Zagreb karakterizira prirodno smanjenje od 6 358 stanovnika. Broj rođenih godišnje u ovom razdoblju kretao se između sedam i osam tisuća, dok je umrlih više od osam tisuća. Prirodni pad od 2001. do 2003. bio je više od tisuću, da bi, od 2004. do 2007., bio manji od tisuću, između 650 i 850, ovisno o godini. Tek 2008. zaustavljen je prirodni pad i nakon sedmogodišnjega negativnog prirodnog prirasta dogodio se pozitivan prirodni prirast.

Prirodno kretanje stanovništva Grada Zagreba

Opće je pravilo da porastu gradskog stanovništva uopće, a posebno u velikim gradovima, znatno više pridonosi imigracija od prirodnog prirasta. Na kretanje prirodnog prirasta u urbanim sredinama značajnu ulogu, osim glavnih bioloških, ima niz drugih faktora: ekonomski, socijalni, kulturni, psihološki i dr. Ti su faktori još izraženiji ako je sredina, misli se na grad, regiju, državu, razvijenija. Takav je slučaj i sa Zagrebom u kojem su ovi faktori u znatnoj mjeri modificirali utjecaj bioloških faktora u kretanju fertiliteta i nataliteta.

Zbog negativnoga prirodnog prirasta ukupan je porast stanovništva Zagreba u ovom razdoblju u cjelini ovisio o migracijskom priljevu stanovništva s trajnim doseljenjem. Prirodno se kretanje nepovoljno odražava na sva njegova strukturna obilježja i procese, pogotovo ubrzavajući proces starenja, zaoštravanjem odnosa između udjela mladih i starih, ekonomski aktivnih i neaktivnih. Zbog niskog nataliteta smanjuje se broj mladog stanovništva dobnih skupina do 25 godina, a povećan je broj stanovništva dobnih skupina 30 – 40 godina i starog stanovništva – stariji od 65 godina.

Prema procjeni, stanovništvo Grada Zagreba se 2008. povećalo, od popisa stanovništva 2001., za 8950 stanovnika. Godišnje se, u prosjeku, broj stanovnika u Gradu Zagrebu povećavao za novih 1278 stanovnika.

Gradska četvrt Sesvete

Od 17 gradskih četvrti od kojih se sastoji Grad Zagreb u više od polovicu (u njih 11) u ovom sedmogodišnjem razdoblju više je ljudi umiralo nego što se rodilo. Prostorno gledano negativan prirodni prirast imaju gradske četvrti u središnjem, odnosno užem gradskom području (izuzevši GČ Brezovica), a pozitivan gradske četvrti na rubnim dijelovima grada.

Najviši prirodni prirast imala je Gradska četvrt Sesvete – 1931 stanovnik. Samo je još u Gradskoj četvrti Stenjevec prirodni prirast bio viši od 1000, dok je u drugima bio znatno manji. Prirodni prirast u gradskim četvrtima istočnog dijela grada (Gonja i Donja Dubrava i Sesvete) skoro je dvaput veći od preostale tri gradske četvrti koje su smještene u zapadnom dijelu grada, a imaju pozitivan prirodni prirast.

Prirodno kretanje stanovništva po gradskim četvrtima

Od središnjih gradskih četvrti koje imaju negativan prirodni prirast posebno se ističe Donji grad sa 3416 te Gornji grad, Trnje, Maksimir i Trešnjevka - sjever s više od 1000. Obrazloženje ovakve slike prirodnog priraštaja na području Grada Zagreba proizlazi iz činjenice da u središnjem dijelu grada živi starije stanovništvo pa je tu sve manje rođenih, a sve više umrlih. U četvrtima rubnog dijela grada više je mladog stanovništva pa je više rođenih nego umrlih, a time je i prirodni prirast pozitivan. Osim toga, na rubnim dijelovima grada nastanjuje se u većoj mjeri i novodoseljeno stanovništvo koje je mlado i u reproduktivnom razdoblju. Na rubnim dijelovima grada, za razliku od središnjeg dijela grada, prevladavaju obiteljske kuće što omogućuje više prostora za život nego u malim stanovima u zgradama u središnjem dijelu grada. Intenzivna višestambena gradnja tijekom zadnjih nekoliko godina u Dubravi, Sesvetama, Stenjevcu i drugim rubnim dijelovima grada dovela je do internog preseljavanja stanovništva iz užeg središta grada. Zbog nastale gospodarske krize, povećanja broja nezaposlenih, smanjenja stambene gradnje i brojnih drugih problema koji se nadovezuju na gospodarsku krizu vidjet ćemo hoće li se ovaj trend rasta nataliteta i prirodnog prirasta u rubnim dijelovima grada nastaviti ili je on u promatranom razdoblju doživio svoj maksimum.